Vijesti
15. November 2018.
Foto:
Cnak

Teološko-katehetski institut u Mostaru, visokoškolska ustanova priznata od Svete Stolice i priključena Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, u svojoj 31. godini djelovanja, svečanom je akademijom proslavio svoga zaštitnika sv. Alberta Velikoga, 15. studenoga 2018., podjelom diploma prvostupnicima religijske pedagogije i katehetike: Franciski Alerić, Maji Babić, Marijani Bebek, Matei Ćavar, Josipi Gašpar, Dini Kljenaku, Dragani Pehar i Danijeli Vukoji, te magistrima religijske pedagogije i katehetike: Ivani Bebek, Kristini Biokšić, Suzani Buntić Pejak, Maji Crnjac, Katarini Lauc, Ivani Matić, Aniti Puljić i Gabrijeli Sušac. U odsutnosti dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, dr. Darka Tomaševića, diplome je studentima uručio, uz njihovu prethodnu prisegu, dr. Marko Šutalo, predstojnik Instituta, a dekana je predstavljala s. Bernarda dr. Horvat, profesorica kanonskoga prava na KBF-u. Dvije su studentice posebno pohvaljene zbog izvrsnih studijskih rezultata: Josipa Gašpar i Katarina Lauc, kojima je podijeljena Spomenica biskupa Žanića In memoriam u povodu njegove Stoljetnice rođenja (1918.-2018.), a koji je prije 30 godina kao dijecezanski ordinarij utemeljio današnji Teološki institut.

Svečanosti su nazočile akademske vlasti s dr. Zoranom Tomićem, rektorom Sveučilišta u Mostaru, i političke vlasti s dr. Nevenom Hercegom, predsjednikom Vlade HNŽ-e. Oba su predstavnika u početku pozdravila sudionike akademskoga skupa.

Pjevao je Mješoviti zbor Teološkoga instituta uz pratnju Katedralnoga orkestra pod vodstvom don Nike Luburića. Solo je pjevao Ave Maria i Gospodin je Pastir moj Karlo Miličević uz klavirsku pratnju prof. Marijane Pavlović.

Glavno predavanje održao je dr. Dubravko Turalija, profesor Staroga Zavjeta na KBF-u u Sarajevu, pod naslovom: Stari i novi prijevodi Biblije, u povodu 50. obljetnice hrvatskoga prijevoda Svetoga Pisma u Zagrebu, 1968. godine.

*****

Biskup je Ratko u svome pozdravu govorio o Šesnaestero veličanstvenih Blaženika i Svetaca, koji su u vrhunskom stupnju proveli Božju riječ u svome životu.

U Vatikanu se od 5. do 28. listopada 2008. održala Biskupska sinoda pod predsjedanjem pape Benedikta XVI. Naslov teme: Riječ Božja u životu i poslanju Božjega naroda. Papa je izdao posinodsku pobudnicu „Verbum Domini“ [Riječ Gospodnja] koja obuhvaća 124 broja i 382 bilješke.[1] Papa je u 48. broju te pobudnice među 16 izričito spomenutih imena Blaženih i Svetih, koji su se u dvotisućljetnoj povijesti Crkve istaknuli kao iznimni i uzorni ne samo slušatelji nego i izvršitelji Riječi Božje u svome životu i poslanju, nalazi i blaženi Alojzije Stepinac, zagrebački nadbiskup i kardinal, kao Kristov svjedok i mučenik pred bezbožnim komunizmom. Tu su i sve četiri glasovite svete Terezije: Španjolka, Francuskinja, Njemica i Albanka. Evo tih 16 veličanstvenih: 

1. - Sv. Antun (251.-357.), opat, koji je pošao u egipatsku pustinju kada je čuo Isusove riječi: „Hoćeš li biti savršen, idi prodaj što imaš i podaj siromasima pa ćeš imati blago na nebu! A onda dođi i idi za mnom!“ (Mt 19,22). Mladić od 18 godina sve je prodao - a imao je veliko imanje - sve dao siromasima i za Isusom pošao. Preminuo je u 106. godini. U pustinji je s Biblijom proživio 88 godina!

2. - Sv. Bazilije Veliki (329.-379.), Kapadočanin, utemeljitelj monaštva na Istoku – po njemu prozvani bazilijanci i bazilijanke - tumači da je pravi vjernik onaj koji se usklađuje s Božjom riječju ne dodajući ni jotu u Zakon i ne izbacujući ni jotu iz Zakona!

3. - Sv. Benedikt iz Nursije (480.-547.), u Italiji, utemeljitelj monaštva na Zapadu - benediktinaca i benediktinki - u Svetom Pismu vidi normam rectissimam – najispravniju odredbu života i djelovanja. Njegovo je glasovito pravilo ora et labora - moli i radi - dva krila našega moralnog djelovanja.

4. - Sv. Dominik (1170.-1221.), Španjolac, utemeljitelj i prvi general Dominikanskoga reda, svugdje je nastupao kao „evanđeoski čovjek“, i riječima i djelima.

5. - Sv. Franjo Asiški (1181.-1226.), utemeljitelj i prvi general Franjevačkoga reda, kada je kao mladić čuo da Krist traži svoje sljedbenike koji trebaju ostaviti zlato i srebro, torbu i štap (Mt 10,9-10), rekao je da želi biti upravo takav Isusov učenik: slijediti Isusa u stopu. Izvan Isusove stope ne stupa.

6. - Sv. Klara Asiška (1193.-1253.), utemeljiteljica ženskoga reda po pravilima sv. Franje – generalka klarisa. Bilo joj pravilo i ideal: opsluživati sveto Evanđelje doslovno i bez dodatna komentara.

7. - Sv. Ignacije Lojolski (1491.-1556.), utemeljitelj i prvi genral Družbe Isusove, poput zrake svjetla koje izvire iz Riječi Božje nastupa „u svom traženju istine i u duhovnom rasuđivanju“. On je protumačio pravilo sv. Benedikta: Tako moli kao da sve ovisi samo o Bogu, a tako radi kao da sve ovisi samo o tebi!

8. - Sv. Terezija Velika (1515.-1582.), Španjolka, Židovka, obnoviteljica Karmela, u svojim mističnim doživljajima čuje Isusovu riječ da „sve zlo svijeta dolazi zato što se istine Svetoga Pisma ne poznaju jasno“. Sve je u Svetom Pismu rečeno što nam je u životu potrebno da postignemo život vječni.

9. - Sv. Ivan Marija Vianney (1786.-1859.), župnik arški u Francuskoj, znao je u ispovjedaonici ostajati po 17 sati. A u ispovjedaonici vjernici su više plakali nego se ispovijedali.

10. - Sv. Ivan don Bosco (1815.-1888.), Talijan, utemeljitelj salezijanaca, u svojim spisima ima oko 6.000 biblijskih navoda. Taj je ne samo pisao nego i disao snagom Biblije.

11. - Sv. Terezija Mala (1873.-1897.), Francuskinja, karmelićanka, svoje zvanje otkriva u 12. i 13. glavi Prve Poslanice Korinćanima: ona želi biti kapljica ljubavi u srcu Crkve.

12. - Sv. Pio iz Pietrelcine (1887.-1968.), kapucin; nosio je stigme 50 godina, od 1918. koje su mirisale - „odor sanctitatis“; beatificiran 1999., kanoniziran 2002.

13. - Sv. Josemaria Escrivà (1902.-1975.), utemeljitelj Opus Dei - Božjega Djela. Blaženik od 1992., svetac od 2002.

14. - Sveta Terezija iz Kalkute (1910.-1997.), podrijetlom Albanka iz Skoplja, blaženica od 2003., svetica od 2016.

Na dva posljednja mjesta nalaze se moderni svjedoci: „i mučenici nacizma i komunizma, koje, s jedne strane, predstavlja sveta Terezija Benedikta od Križa (Edith Stein), redovnica karmelićanka, a, s druge strane, blaženi Alojzije Stepinac, kardinal i zagrebački nadbiskup“, veli papa Benedikt XVI. u spomenutoj pobudnici.

15. - Sv. Terezija Benedikta od Križa (1891.-1942.), Njemica, Židovka, svjedokinja suprot totalitarističkom nacizmu. Godine 1933. stupila u Karmelski red. Prebjegla u Nizozemsku, odatle 1942. dovedena u Auschwitz, gdje je ubijena u plinskoj komori između 8. i 11. kolovoza 1942. Beatificirana 1987., kanonizirana 1998.

16 - Blaženi Alojzije Stepinac (1898.-1960.), mučenik, bedem protiv bezbožna komunizma. On je objedinio dvije biblijske rečenice u životu i crkvenoj službi, onu iz Očenaša: Budi volja tvoja (Mt 6,10), i iz Psalma (25,2): U Tebe se, Gospodine, uzdam, ne daj da se postidim ikada (25,2). 

Zaključak. Zahvalni smo papi Benediktu XVI. koji je uvrstio blaženoga Alojzija među ove velikane koji su riječju i životom odjelotvorili božansko biblijsko pravilo o ljubavi i križu u svome životnom pozivu. Veliku je čast iskazao i hrvatskomu narodu. Nije blaženik samo svjedok pred komunističkim bezbožnim terorom nego svjedok Božje Riječi, Evanđelja.

I vi, poštovni Prvostupnici i Magistri Teološkoga instituta - i vas je šesnaestero - budite poput ovih Veličanstvenih koji su ostvarili Isusovo Evanđelje u stopu i u jotu!

------------------------------------------------

[1] Verbum Domini, [Riječ Gospodnja], posinodalna pobudnica, hrvatski prijevod, KS, dok. br. 159, Zagreb, 2011.

POVEZANI ČLANCI

15. kol 2020
KIUM
05. kol 2020
Biskup Ratko Perić

NAJČITANIJE

15. kol 2020
KIUM
05. kol 2020
Biskup Ratko Perić