Vijesti
02. January 2020.
Foto:
Galerija prijateljstva Mostar

Na Novu godinu 2020. u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve slavio je večernju sv. Misu mjesni biskup Ratko Perić. Koncelebrirao je župni vikar don Davor, a asistirao đakon don Ante. Bila je velika studen pa se osjetilo i na umanjenu broju vjernika. Biskup je podsjetio na biblijske temelje i učiteljske istine o Marijinu bogomaterinstvu.

Svetkovina Bogorodice. Prvoga dana prvoga mjeseca nove građanske godine Katolička Crkva slavi svetkovinu Marije Majke Božje ili Bogorodice. Naslov Bogorodice seže u V. stoljeće, kada su koncilski oci u  Efezu, 11. listopada 431. godine definirali dogmu Marijina bogomaterinstva. Papa Pio XI. na Božić, 25. prosinca 1931., u povodu 1500. obljetnice Efeškoga koncila,  objavio je encikliku Lux Veritatis – Svjetlo istine, kojom prenosi vjerski nauk i naslov o Bogorodici i određuje da se njezin blagdan proširi na cijelu Crkvu Katoličku  U nekim je zemljama ta svetkovina, na primjer u Italiji, zapovijedana, a u drugima, kao u nas, nije. Papa Pavao VI., sveti, na Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije 1967. odredio je da se od Nove godine 1968., na svetkovinu Marije Bogorodice, obilježava i Svjetski dan mira.

Kako je došlo do definicije? - Novozavjetni spisi nigdje izričito ne upotrebljavaju izraz da je Marija „Majka Božja“. Ali svakomu kršćanskom vjerniku koji čita evanđeoska izvješća očito je ovakvo zaključivanje: Budući da je Marija „Majka Isusova“ (Mt 1,16), a Isus je „Sin Božji“ (Lk 1,35), odnosno pravi „Bog“ (Iv 1,18), onda je Marija „Majka Božja“ ili kako Elizabeta veli: "Majka moga Gospodina" (Lk 1,42).

U crkvenoj Predaji prvi se put spominje riječ Marijino bogomaterinstvo u aleksandrijskom bogoslovnom krugu. Sv. Aleksandar Aleksandrijski, nadbiskup (+328), piše: "Naš Gospodin Isus Krist imao je pravo, a ne prividno tijelo iz Marije Bogorodice (Theotokos)". U sličnu stilu, ali s naglaskom na Presvetom Trojstvu, piše sv. Atanazije Veliki, također Aleksandrinac: "Ali makar je Riječ uzela tijelo iz Marije, Trojstvo uvijek ostaje Trojstvo i nema ni prirasta ni smanjenja". Na kršćanskom Zapadu prvi se služi izrazom „Majka Božja“, sv. Ambrozije, milanski biskup (339-397).

Međutim, u prošlosti bilo je i protivnika toga naziva. Nestorije (380.-451.), antiohijski svećenik pa carigradski nadbiskup i patrijarh (428.-431.), šireći heretičnu i čudovišnu nauku da su u Kristu dvije osobe i dvije naravi, došao je do zaključka da je Marija rodila samo Krista [Christotokos - Kristorodica] kao isključivo čovjeka i po osobi i po naravi, te da je besmisleno reći da se Bog rodio od Djevice. Držeći se nepopustljivo svoga izopačena stajališta, u Efezu je bio izopćen i izdvojen iz Crkve. A koncilski su oci donijeli dogmatsku definiciju o Marijinu bogorodištvu.

Kako glasi dogma? Prva Marijina dogma, matica ostalih dogma, proglašena na Efeškom koncilu, 431. godine glasi: "Ispovijedamo stoga da je Gospodin naš Isus Krist, Sin Božji Jedinorođeni, savršeni Bog i savršeni čovjek po razumnoj duši i tijelu, prije vjekova rođen od Oca po božanstvu, a u posljednjim danima radi nas i radi našega spasenja [rođen] od Djevice Marije po čovještvu, istobitan s Ocem po božanstvu, a istobitan s nama po čovještvu. Jer, dogodilo se jedinstvo dviju naravi; stoga ispovijedamo jednoga Krista, jednoga Sina, jednoga Gospodina. Po ovom svojstvenom jedinstvu priznajemo da je sveta Djevica Roditeljka Božja (Theotokos - Bogorodica), jer Bog Riječ [Logos] utjelovio se i učovječio, te iz samoga začeća sebi ujedinio hram koji je od nje uzet".

Mi se stoljećima molimo Gospi oslovljavajući je: Sveta Marijo Majko Božja!

POVEZANI ČLANCI

02. kol 2018
Biskupski ordinarijat Mostar
31. srp 2018
Biskupski ordinarijat Mostar

NAJČITANIJE

02. kol 2018
Biskupski ordinarijat Mostar
31. srp 2018
Biskupski ordinarijat Mostar